U okviru programa obilježavanja 7. maja Dana džamija u srijedu 06. maja 2015. godine u atriju Medžlisa IZ-e Tešanj održana je promocija filma „Tešanjske džamije“ i knjige „Džamija na Igmanu“ sa početkom u 19,00 sati. Glavni imam Medžlisa IZ-e Tešanj mr. Fuad ef .Omerbašić kao moderator je na početku naveo da se program sastoji iz dva dijela: u prvom dijelu je projekcija filma „Tešanjske džamije“ kao nastavak projekta iz 2010. godine kada je objavljena brošura „Tešanjske džamije“ , a u drugom dijelu je promocija knjige „Džamija na Igmanu .“
Film „Tešanjske džamije“ je sniman dronom iz zraka i njim su obuhvaćene sve tešanjske džamije (38).
Nakon uvodnog dijela filma, nastavljeno je njegovo emitovanje bez tona, a promotori nastavili sa promocijom knjige „Džamija na Igmenu“ .
Prvi promotor mr. Sakib Kurtić je prisutne tešnjake upoznao sa autorom mr. Zijadom Rujancem i osvrnuo se na sadržaj knjige, iz koje donosimo: „Omer Krupalija, pozdravi na svoj uobičajeni način i započe govoriti: „Ja sam komandante došao da vam kažem kako sam razmišljao i razgovarao s ljudima iz brigade i oni su za to da se napravi džamija. Tražili so nabolje mjesto gdje da je napravimo i odabrali smo jedno mjesto, blizu komande (…) To ti je na sredini puteva ovdje na Igmanu, mogu sa svih strana dolaziti u džamiju svi oni koji budu željeli, a sakriveno je, četnici nas ne mogu lahko otkriti. (…) Dogovorili smo se o nečemu što nije uobičajeno kod gradnje džamije. Znate i vi, komandante, kad se pravi džamija, bira se mjesto tako da se ona vidi iz daljine i nije običaj da se bira mjesto gdje će biti sakrivena. Ali u ovim našim uslovima izabrali smo skriveno mjesto, mislim da je to ispravno, da džamija bude sakrivena od nepoželjnh pogleda“. (…) Da, bilo je to baš tamo, na tom mjestu, na kojem će se započeti gradnja džamije, gdje je nikad nije bilo i gdje se nikad nisu čuli ezani. Gradit će se džamija, i ostat će tamo da svjedoči o kobnim bosanskim vremenima. (…) Jedini dostupan materijal za gradnju džamije bilo je drvo, dobra volja, tesarski alat i jedna motorna pila. (…) Džamija je djelimično završena krajem januara 1994. godine, a otvaranje je organizirano 5. februara. (…) Neočekivano su se pozivu odazvali mnogi zvaničnici iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH, a predvodili su ih reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić i naibu-reis hadži hafiz Ismetef. Spahić. (…) Reisu-l-ulema se obratiuo okupljenim borcima, održao je kratak prigodan govor koji su vojnici i svi prisutni pažljivo slušali. Nakon toga se dr. Cerić meni obratio :“Komandante, dajem ti ključ ove džamije i da je ti, kao najzaslužniji čovjek za njenu izgradnju, otvoriš“. Ovo nisam očekivao i bio sam poprilično iznenađen ovim njegovim postupkom. (…) Osjetio sam kako u meni nešto prijatni nadolazi; bio je to golemi ponos koji je izazvao reisu-l-ulema ovim svojim iznenadnim postupkom. (…) Otvorena džamija je služila vjernicima Bošnjacima na prostoru Igmana, posebno Trnovljanima. (…) u džamiji su redovno klanjani dnevni namazi , džume i taravih-namazi, učeni mevludi i tevhidi, slušana vjerska poukai obavljani iftari, što su sve predvodili Halim Alibašić ili Omer Krupalija. Posebno poštovanje za čuvanje Igmanske džamije u njenom izvornom ratnom obliku pripada i uvaženom vojnom muftiji Ismailu Smajloviću (…) on je svojim uticajem doprinio da se Igmanska džamija sa svojim haremom označi dovištem Bošnjaka Bosne i Hercegovine. (…) Ona je jedna velika pouka ne samo za Bošnjake-muslimane u BiH nego za sve muslimane svijeta da se jedino vjerom u Boga i jedinstvom u svojim redovima može graditi napredak i boljitak i da ni otkuda ni od koga ne očekuju pomoć“.
Drugi promotor, dr. Ferid Dautović, glavni ima Medžlisa IZ-e Sarajevo, govorio je o značaju džamije u životu muslimana.
Autor knjige mr. Zijad Rujanac se zahvalio na „ovakvom ugođaju, ovakvoj atmosferi“ i naveo kako je došlo do gradnje džamije na Igmanu uz podršku predsjednika Izetbegovića, te naveo podatke o gradnji i daljnjem održavanju džamije.
Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović je u svom izlaganju naglasio da prisutni svjedoče da je islam vjera mira, istine i pravde, koja podržava činjenje dobra i upravo Medžlis IZ-e Tešanj čini veliko dobro, kako IZ-i u BiH tako i građanima Tešnja.
Ovo je za sada jedinstven primjer u Islamoj zajednici i može poslužiti kao primjer i drugim ogranima i ustanovama.
Isto tako je naglasio da su rijetki medžlisi kao što je Tešanj koji posvećuju ovoliko pažnje Danu džamija, u okviru čijeg programa se mogu naći sadržaji za sve: polaznike mektebeke nastave, omadinu, žene, odrasle – korz mektebske programe, promocije, prezentacije, tribine i večeri Kur'ana.