Bosna i Hercegovina ima najmanje ljekara po broju stanovnika u Evropi.
Najviše nedostaje specijalista i to gotovo svih grana – pedijatara, anesteziologa, onkologa, radiologa, neurologa, specijalista porodične medicine…
Specijalisti koji su ostali da rade u javnom zdravstvu, nezadovoljni su brojnim stvarima, od primanja, preko uvjeta za rad, do nemogućnosti za dalju profesionalnu nadogradnju i usavršavanja kroz različite vidove subspecijalizacija.
Muk u Federalnom ministarstvu zdravstva
Primjer su specijalisti porodične medicine koji nakon specijalizacije ostaju “zakovani” u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bez mogućnosti da mogu otići na subspecijalizaciju.
– Apeli su po meni opravdani da nakon izvjesnog vremena, najmanje 10 do 15 godina rada kao specijalista porodične medicine, takav ljekar može konkurisati na dodatno usavršavanje, odnosno subspecijalizaciju. Naravno, isto to mislim i za ostale grane medicine, kao što su specijalisti urgentne te medicine rada… – kaže dr. Rifat Rijad Zaid, predsjednika Ljekarske komore Federacije BiH.
Kako bi omogućila svim specijalistima profesionalno usavršavanje Federalna komora je krenula u izradu prijedloga promjene postojećeg Pravilnika koji donosi federalni ministar zdravstva.
Prema riječima Zaida, cijelu prošlu godinu Komora je radila na prikupljanju inicijativa, ideja i prijedloga od strukovih udruženja iz Federacije kako bi kreirali kvalitetan prijedlog pravilnika.
Završeni tekst prijedloga pravilnika poslali su u Federalno ministarstvo zdravstva u drugoj polovini prošle godine na dalje postupanje i usvajanje.
No do danas nikakav odgovor nisu dobili, što je, kako kaže Zaid, izazvalo frustraciju u Federalnoj komori koja je dužna da vodi računa i o ovom segmentu zdravstvenog sistema.
– Frustrirani smo i što je u drugim zemljama upravo to posao ljekarskih komora koje na taj način poboljšavaju zdravstveni sistem. Osim nas, frustrirane su i kolege koje su se nadale da će promjenom Pravilnika biti u boljoj poziciji za dalje usavršavanje. Mogu slobodno reći da smo naišli na potpuni muk ljudi koji tamo rade. Pritom ne mislim samo na federalnog ministra zdravstva, nego i na njegove pomoćnike, savjetnike, ljude koji rade u tom ministarstvu. Oni su potpuno nezainteresirani i njihov učinak u ovoj oblasti ravan je nuli. Iskreno se nadamo da će drugi federalni ministar zdravstva prepoznati važnost toga i pružiti mogućnost svim ljekarima na dalje usavršavanje – ističe Zaid.
Razvijeni zdravstveni sistemi
Naglašava kako je u FBiH neslućen manjak endokrinologa, reumatologa, anesteziologa, neurologa, specijalista dječije psihijatrije, pedijatara, neuroedijatara.
– Manjak tih ljekara je i između ostalog što im je ograničena mogućnost konkurisanja na vrlo mali broj specijalizacija. Želimo da se to proširi na veći broj specijalizacija kako bismo im omogućili da se usavrše, a time da zdravstveni sistem dobije veći broj uskoprofiliranih stručnjaka za pojedine oblasti medicine. To je nešto što je primjereno razvijenim zdravstvenim sistemima kojima mi težimo – navodi Zaid.
Kaže kako se broj neuropedijatara u Kantona Sarajevo može prebrojati na prste jedne ruke.
– Liste čekanja iz neuropedijatrije takve su da će se uskoro mjeriti godinama. Teška situacija je i u oblasti dječije fizijatrije, a da ne govorim o intenzivistima koji su nam potrebni u jedinicama intenzivne njege. Vidjeli smo koliko je to neophodno kroz pandemiju COVID-19, ali ne samo u takvim periodima – istakao je Zaid, piše Faktor.