Malo tržište, velika potražnja, visoke kirije. Cijene najma stanova u Bosni i Hercegovini značajno su porasle u posljednje dvije godine. U većim gradovima nema stana za najam ispod 400 KM. Stručnjaci sa kojima smo razgovarali pojasnili su nam šta sve utiče na cijenu najma.
S jeseni su pogotovo studenti i roditelji na mukama. Kod izbora stanova u kojima će živjeti tokom studiranja najbitnije su lokacija i cijena. A ono što im se nudi često nije ni blizu ugodnog mjesta za život. Dakle, pronaći kvalitetan stan po razumnoj cijeni je nemoguća misija.
Tražena je i periferija
– Cijene najma stanova koje su se vrtjele između 300 i 500 KM, u užem jezgru grada i starogradnji su otišle na 500 pa do 800 maraka. Govorimo o stanovima od 30, 40, 50 kvadrata, jer to je ono što najčešće se iznajmljuje. Luksuzniji stanovi idu preko 20 KM po kvadratu. U posljednje vrijeme, osim inflacije, postoji faktor nedostatka stanova koji je kreiran dvostrukim djelovanjem, manje se gradi pa se manje i kupuje. Stoga je veća potražnja za najmom, jer nema stanova za kupiti. Cijene na tržištu još idu blago gore. Ljudi u urbanije sredine dolaze da rade, da studiraju, pritisak je i od onih koji žele proširiti porodicu, tako da se traže stanovi jednosoban, jednoiposoban, dvosoban, za neku razumnu cijenu. Ali, cijene su otišle gore i tako će biti sve dok na tržištu ne bude dovoljno stanova, rekao je za naš list Dino Osmanbegović, ekspert za promet nekretninama.
Iz agencija kažu kako im ponude za iznajmljivanje dijelova kuća prije nisu bile zanimljive, a sada su itekako tražene
Struka kaže da cijene najma nisu u potpunosti pratile rast cijena nekretnina, stoga ni oni koji su se odlučili na kupovinu nisu htjeli svoje stanove iznajmljivati za niske mjesečne najmove. Vlasnici nekretnina se prebacuju na sistem dnevnog iznajmljivanja.
– Stan na dan je posebna niša poslovanja i vrši pritisak na povećanje cijena najamnina zato što je dio stanova otišao na to. Međutim, nije direktna konkurencija, jer su ti stanovi uglavnom u užem jezgru grada pogodni za turiste, kaže Osmanbegović.
Ako je išta u posljednje vrijeme poskupjelo, to je najam stana, kaže nam direktor agencije Sigenx Spaho Ljajić, koji kao jedan od uzroka za to također vidi u iznajmljivanju stana na dan.
– Zbog toga oni kojima treba stan, studenti, poslovni ljudi, idu i dalje ka periferiji. Potražnja je sve veća, ponuda sve manja. Nekada je bilo jedan student – jedan stan, a sada dva-tri studenta iznajmljuju jedan stan. Kada bi ranije neko nama kao agenciji prijavio da ima stan u privatnoj kući za najam, mi bismo rekli da to nama nije interesantno. Sada se sve više i više iznajmljuju ti stanovi u kućama, kaže Ljajić, koji nije siguran do kad će cijene najma ići gore.
– Vjerovatno dok se ne počne više graditi, ali bi trebalo osloboditi i stanove koji su u raljama raznih opština i firmi. Kada idete gradom navečer, vidjet ćete da su stanovi prazni i to ne samo oni čiji vlasnici žive negdje drugo, kaže Ljajić i dodaje da oni kojima se posrećilo, umjesto cijene najma stana, plaćaju mjesečnu ratu kredita.
Svaki peti stan ili kuća na području grada Banja Luka je prazan. To su nekretnine u vlasništvu ljudi koji žive u inostranstvu i povremno dođu ili koje nasljednici povremeno obilaze.
Prema podacima Vodovoda Banja Luka, od 63.954 domaćinstva, onih koji najvećim dijelom godine imaju minimalnu potrošnju vode je 11.747 ili oko 19 odsto domaćinstava. Upravo se smatra da su takvi stanovi i kuće tokom cijele godine uglavnom prazni.
Milioni za stanove
Broj praznih stanova u Banjoj Luci sigurno je veći, jer u ukupan broj potrošača vode iz kategorije domaćinstava ne ulaze oni iz starijih zgrada, kojima se fakturiše voda na jednom računu zbog kolektivnog vodomjera.
Pored iznajmljivanja stana na dan, oni koji se bave nekretninama smatraju da u upotrebu treba staviti i stanove koji su u vlasništvu općina i drugih institucija
Ukupna ostvarena vrijednost nekretnina iz kupoprodajnih ugovora u prvoj polovini 2024. u Federaciji BiH iznosila je 727.875.445 KM, što je prema dostupnim podacima za 16,6% manje u poređenju sa prvom polovinom 2023. godine.
Teritorijalno, najviše prodaja nekretnina ostvareno je u Kantonu Sarajevo i to 20%, sa udjelom u ukupnom prometu novca od 42%. Slijedi Tuzlanski kanton sa 19% od ukupnog broja kupoprodaja, Zeničko-dobojski sa 17% i Unsko-sanski sa 13%.
Najviša ostvarena cijena stana u Federaciji BiH prometovanog u prvoj polovini 2024. godine je na području općine Novo Sarajevo i njegova cijena je 712.000 KM, a korisna površina tog stana je 105 kvadratnih metara, piše Oslobođenje.