Za zimski period možemo reći da predstavlja pravi odmor kada su u pitanju poslovi na pčelinjaku. S obzirom na to da pčele vole mir, objezbjeđivanje mira na pčelinjaku predstavlja zajedničku karakteristiku svih mjeseci ovog perioda. Kako nema mnogo radova, ovaj period je bitan za pripremu opreme i nastavaka za sljedeću sezonu.
Neophodno je osigurati hranu za ovaj period i rani proljetni razvoj, do prvih značajnijih proljetnih unosa, navodi Borislav Peno iz Savjetodavne službe RS, pojasnivši da se ovdje, prije svega, misli na zalihe meda čije rezerve u našim klimatskim uslovima treba da iznose oko 20 kilograma, koje su pravilno raspoređene u širokim mednim vijencima.
“Smatra se da je ova količina meda dovoljna za ishranu, ali je njena uloga također i u omogućavanju da se zadrži relativno stabilna temperatura u zoni klubeta”, dodaje Peno i ističe da dobra zimnica svakog društva podrazumijeva i bar četiri rama perge.
Uznemiravanje pčela
U ovom periodu u pčelarskim prostorijama potrebno je izvršiti popravke starih i oštećenih košnica, pravljenje i sklapanje ramova, pretapanje voska i sl. Također, period mirovanja pčela treba iskoristiti za edukacije iz oblasti pčelarstva, za proučavanje pčelarske literature itd.
Pčelinjak treba da je zaštićen i od jakih vjetrova i po mogućnosti ograđen kako bi bio spriječen pristup domaćih i divljih, krupnih, životinja.
“Ako životinje priđu pčelinjaku mogu da izazovu potrese košnice, koji su u hladnim danima vrlo opasni i mogu da dovedu do uginuća većeg ili manjeg broja pčela ali i cijelog društva”, upozorava savjetodavac i kaže kako često zbog potresa košnice može da padne i polovina klubeta na podnjaču, pa je ostatak pčela u njemu ugrožen i može da ugine.
Ovo je, kako dalje ističe, glavni razlog da u zimskom periodu, kada su pčelinja društva u klubetu ne smije doći do potresa košnice. Ponekad i ptice mogu da uznemiravaju pčelinje društvo, skupljajući mrtve pčele s leta. Najopasniji je djetlić koji, kada se nađe na pčelinjaku, probija košnice i na taj način se hrani pčelama, što može da ugrozi i cijeli pčelinjak. Također u ovom periodu bitan je mir na pčelinjaku i potrebno je materijale, koji mogu stvarati buku, ukloniti sa pčelinjaka, piše Agro klub.
U zimskim mjesecima dešava se da mrtve pčele zatvore leto i time onemogućavaju pravilno provjetravanje košnice. U ovom periodu potrebno je povremeno obići pčelinjak i uz izuzetno veliku pažnju da se ne poremeti mir u košnici, treba očistiti mrtve pčele. Također, na letima košnica može biti dosta snijega, on nije opasan kad je na letu, jer je on porozan i propušta vazduh. “Ali kad se snijeg otopi i naglo dođe do zahlađenja, led može da zatvori leto i time ugrozi pravilnu ventilaciju. Zato treba voditi računa da se led sa leta blagovremeno skida”, kaže Peno.
Pregled košnice
Preporuka je i povremeno provjeriti da li pčelinja društva normalno zimuju. S obzirom na to da je u ova doba nepoželjno otvaranje košnice, pregled se vrši prislanjanjem uha na košnicu ili korištenjem stetoskopa. Dobar pčelar će svoju pažnju sve do prve prilike na proljeće usmjeriti na osmatranje i osluškivanje leta i po zvuku koji dopire iz košnice može se utvrditi da li pčelinje društvo normalno prezimljava.
Kada je zvuk jasan i ravnomjeran i tih, tada društvo normalno zimuje. Ako je zujanje duboko to je znak da nešto nije u redu, moguće da je društvo bez matice, ili je u košnici suviše toplo i nema dovoljno vazduha”, pojašnjava ovaj stručnjak. Odmah treba provjeriti leto i ostale uređaje za ventilaciju.
U slučaju da su glodari ušli u košnicu,a to se poznaje po velikim količinama usitnjenog saća na letu i po zujanju pčela, onda se košnica prenese u zatvoreni prostor i najbolje je da se društvo koje je napao glodar preseli u drugu ispravnu košnicu. Pčelinja društva u ovo vrijeme troše veoma malo hrane. Pčelama najviše smeta vlaga u košnici i nedostatak svježeg vazduha. Zbog toga je dobra ventilacija veoma značajna za život i razvoj društva.
“Pčelari griješe kada u ovom periodu zaštite i utople košnice i spriječe dotok svježeg vazduha u košnice. U tako prigušenim košnicama pčelinje društvo ne živi, već robuje i lako obolijeva”, navodi savjetodavac, istakavši kako potrebe za dodatnim utopljavanjem pčelinjih društava trebamo raditi sa početkom legla, kada su temperaturne oscilacije velike.
Koliko pčelinjem društvu treba čist vazduh, kiseonik, najbolje pokazuje to što se prvo proljetno leglo javlja do samog leta, praktično u najhladnijem dijelu košnice. Zato, pčelinjem društvu treba ostaviti dosta hrane, očistiti ga od varooe, zazimiti ga u gornjem nastavku i obezbijediti mu dobro provjetravanje košnice.
“Kada su uzimljene zajednice jake, s mladom maticom, zdrave, imaju dovoljno kvalitetne i dobro raspoređene hrane, dobru ventilaciju u košnici, zaštićene su od vjetrova i glodara, tada se može mirno čekati naredno proljeće, jer će takva društva sigurno zimovati”, zaključuje Peno.